PJESNIK I VLADIKA: Pročitajte Njegoševe stihove koje možda ne znate

997

13. novembra 1813. godine rođen je Petar II Petrović Njegoš, veliki srpski pesnik i vladika, kao i vladar Crne Gore.

Sponsored Links:

njegos

Njegoš je bio verski i svetovni poglavar srpskog naroda u Crnoj Gori.

Njegova dela i danas žive i značajan su deo crnogorskog ali i srpskog kulturnog nasleđa. Njegovo najslavnije delo je svakako “Gorski vijenac”, koje je u Beču ocenjeno kao „manuskript genijalnog tvorca“. Ne manje genijalna su i dela “Luča mikrokozma”, “Ogledalo srpsko” i “Lažni car Šćepan Mali”.

Slican sadrzaj:

Rođen kao drugi sin Tome Markova Petrovića, najmlađeg brata vladike Petra I i Ivane Proroković, na krštenju je dobio ime Radivoje pod kojim je u narodu bio poznat i kasnije kao vladika Rade. Po zavladičenju on se potpisivao samo svojim kaluđerskim imenom Petar i prezimenom Petrović. Međutim, u narodu nije bio poznat kao vladika Petar, nego upravo kao vladika Rade.

Kad je došao na vlast, odmah je počeo da uvodi red i modernizuje društvo i državu. Podizao je škole, osnivao sudove, pravio puteve, uveo porez…Nailazio je na brojne otpore u patrijarhalnom društvu u kom je vladala krvna osveta. Umro je od grudne bolesti 10. oktobra 1851. na Cetinju, a po želji svojoj, sahranjen je na Lovćenu.

Matija Bećković za Njegoša kaže da je bio najveći srpski pesnik i najznačajniji vladika SPC, posle Svetog Save. “Imao je 17 godina Rade kad je postao Petar, onoliko koliko je imao Rastko kad je postao Sava”, rekao je jednom prilikom Bećković.

“I posle svih odgonetanja tajna njegove pojave ostaje bez konačnog odgovora. Čovek čoveku tajna je najviša i ko to zna, to je najviše što čovek može znati. Sam Njegoš nije znao kakvu tajnu je nosio i prenosio…i Njegošu tajna Njegoš je najviša”, kaže akademik Bećković.

U slavu Njegoša i njegovog velikog dela danas vas podsećamo na bisere koje je iznedrio ovaj veliki um:

………………………………………………………………………………………….

Čašu meda jošt niko ne popi,

što je čašom žuči ne zagrči;

čaša žuči ište čašu meda,

smiješane najlakše se piju.

…………………………………….

U dobru je lako dobar biti,

na muci se poznaju junaci!

…………………………………….

Ćud je ženska smiješna rabota!

Ne zna žena ko je kakve vjere;

stotinu će promijenit vjerah

da učini što joj srce žudi.

…………………………………….

Ko na brdo, ak i malo, stoji

više vidi no onaj pod brdom.

……………………………………….

Oči zbore što im veli srce.

Teško zemlji kuda prođe vojska.

………………………………………….

Tvrd je orah voćka čudnovata,

ne slomi ga, al zube polomi!

………………………………………

Svak je rođen da po jednom umre,

čast i bruka žive dovijeka.

……………………………………..

Udri vraga, ne ostav mu traga,

ali gubi obadva svijeta.

…………………………………

Bič sam božji za tebe ispleten

da se stavljaš šta si uradio.

………………………………………

Bez muke se pesma ne ispoja

bez muke se sablja ne sakova.

…………………………………………

Blago tome ko dovijeka živi

imao se rašta i roditi.

……………………………..

Vuk na ovcu svoje pravo ima

ka tirjanin na slaba čoeka;

al tirjanstvu stati nogom za vrat;

dovesti ga k poznaniju prava,

to je ljudska dužnost najsvetija!

…………………………………………….

Mlado žito, navijaj klasove,

pređe roka došla ti je žetva.

………………………………………

Neka bude borba neprestana,

neka bude što biti ne može.

Na groblju će iznići cvijeće

za daleko meko pokoljenje.

…………………………………….

Med za usta i hladna prijanja,

a kamoli mlada i vatrena.

…………………………………….

Kome zakon leži u topuzu,

tragovi mu smrde nečovještvom.

………………………………………….

Usred podne da ga čovjek sretne,

sva bi mu se koža naježila

……………………………………….

Pokoljenje za pjesnu stvoreno

vile će se grabit o vjekove

da vam vjence dostojne sapletu

vaš će primjer učiti pjevača

kako treba s besmrtnošću zborit.

……………………………………………

Slavno mrte, kad mreti morate.

…………………………………………..

Svijet je ovaj tiran tiraninu

a kamoli duši blagorodnoj.

……………………………………..

Zdravo tvoja glava na ramena,

ti ćeš pušku drugu nabaviti

a u ruke Mandušića Vuka

biće svaka puška ubojita.

Komentari:

loading...
loading...
loading...
loading...